Kazališna grupa, sastavljena od planinara Planinarskog društva Grafičar, kasnije nazvana Diletantsko kazalište Pentravci (DKP), počela je djelovati 1987. i to tako što je za planinare u planinarskim domovima, tokom višednevnih izleta, izvodila kratke jednočinke, komedije, Vjekoslava Dominija. Od 1995. grupa radi pri Centru za kulturu Trešnjevka.
Sve predstave koje je u proteklih 25 godina izvodilo Diletantsko kazalište Pentravci napisao je njezin kućni pisac Vjekoslav Domini. Većina njegovih komedija tiskana je u dvije knjige: Oprostite malo nam je neugodno i Čovjek ispod stola u izdanju nakladničke kuće Mosta. Na temelju predložaka iz nekoliko njegovih komedija Hrvoje Hitrec je napisao scenarij a Neven Hitrec režirao film Čovjek ispod stola. Vjekoslav Domini napisao je roman Muška pašteta koji je izdala 2015. Nova stvarnost.
Prva cjelovečernja kazališna predstava Vjekoslava Dominija, komedija Miš u brašnu praizvedena je 1990. Slijede ostale komedije istog autora: Oprostite, malo nam je neugodno (1992.), Četiri braka Magdalene Žulj (1993.), Tihi kućni obrt (1994.), Čovjek ispod stola (1995.), Vrata, prozori i prirodni nagoni (1996.), Posljednji aduti (1997.), Gorak okus medenih kolačića (1998.), Otkrivanje tople vode (2001.), Kuća za rušenje (2002.), Istini za volju (2003.), Iščašena ideja (2005.), Put u Delfe (2006.), Tko živ, tko mrtav (2008.), Rado bi se udala (2010.), Vrlo skliska nizbrdica (2012.), Kao šećem psa (2014.) i Muška pašteta (2016.).
Predstave su režirali Branko Mikac, voditelj kazališta, i Pero Popović.
U izvedbi svih dosadašnjih predstava usvojstvu glumaca, izvođača glazbe, scenografa, šaptača, scenskog, tehničkog i pomoćnog osoblja učestvovalo je oko 60 osoba. To su ljudi svih profila i dobi, od 18 do 78 godina, studenti, službenici, inženjeri, nastavnici, sveučilišni profesori i umirovljenici.
Sa svojim predstavama Pentravci sudjeluju na smotrama kazališnih amatera Zagreba i Hrvatske, pa su tako Vjekoslav Domini te Marija Poturić i Nikolina Pavlečić proglašeni na Smotri kazališnih amatera Republike Hrvatske najboljim autorom odnosno glumicama monodrame za dvije i pol osobe Četiri braka Magdalene Žulj. Ova predstava je i danas na repertoaru Pentravaca. Rado bi se udala izabrana je među 8 a Vrlo skliska nizbrdica među 6 najboljih predstava na Smotri kazališnih amatera Zagreba (SKAZ) 2011. odnosno 2013. Tekst Vjekoslava Dominija Vrlo skliska nizbrdica nominiran je 2013. među 3 najbolja autorska teksta.
Pentravci izvode predstave u svojoj matičnoj kući Centar za kulturu Trešnjevka, ali i gostuju na drugim pozornicama Zagreba (Vidra, Kerempuh, Lisinski, Peščenica, Maksimir, Susedgrad, Markuševec, Sesvete i Čučerje) kao i na gostovanjima diljem Hrvatske (npr. Metković, Murter, Bjelovar, Sisak, Zabok, Labin, Donja Stubica, Krapina, Krapinske Toplice, Novska, Gornje Jesenje i Punat) kao i u inozemstvu (Veliki Borištof u Gradišću i Ljubljana). Predstave Pentravaca sveukupno je do danas vidjelo preko 27.000 gledatelja.
Za Panoptikum Hrvatskog radija Pentravci su snimili radio dramu Mire Gavrana Šest na jednoga a s ulomcima iz predstava bili su gosti Hrvatske televizije (Domjenak petkom, Obiteljski zabavnik, Dobro jutro Hrvatska i Hrvatska danas).
Amatersko kazalište živi od sponzorstva svojih gledatelja i prijateljskih tvrtki te skromnih gradskih dotacija. Prikupljena sredstva koriste se za pokriće troškova pripreme i realizacije predstava (kostimi, kulise, dvorana i troškovi prijevoza na gostovanja). DKP vrlo često daje dobrotvorne predstave.
Pentravci igraju predstave za publiku čije su im zadovoljstvo i smijeh najveća plaća a toga na njihovim predstavama ima napretek.
Godine 2011. održana je u Centru za kulturu i informacije Maksimir Tribina o Pentravcima za koju je dr. Zdenka Đerđ napisala:
„Dugogodišnje djelovanje Diletantskog kazališta Pentravci, Centra za kulturu Trešnjevka i najnovija predstava njihovog kućnog autora Vjekoslava Dominija Rado bi se udala povod je razgovoru o KAZALIŠNOM AMATERIZMU I VOLONTERIZMU. Kontinuirano i sustavno djelovanje Pentravaca usredotočeno je na dragovoljnosti rada svih redovnih – aktivnih članova kao i pridruženih – koji kao gledatelji prate njihov rad. Naime, Pentravci su od početka djelovanja dobro organizirano kazalište – institucija koja s jednakom pažnjom skrbi o svim njegovim elementima. Posebice su pomno razrađene umjetničke sastavnice predstave ali i njezin cjelovit potonji život – život s gledateljima. Tako se glavnina troškova opremanja predstave – scenografije, kostimografije, tonske kulise, dizajna i tiskanja programa i plakata te tehničke organizacije – pokrivaju dragovoljnim prilozima članova i sponzora.“